Srednjevjekovno razdoblje

Naselje Sesvete udaljeno je 12 kilometara istočno od centra grada Zagreba, a nalazi se na području kojega stanovnici ovoga kraja nazivaju Sesvetsko prigorje. U srednjem vijeku selo Sesvete nalazilo se na križanju dviju vrlo važnih srednjovjekovnih prometnica – trgovačkih i vojno strateških. U smjeru zapad – istok kroz Sesvete je prolazila „MAGNA VIA“, koja je dolazila iz Teutonije, prolazila kroz Zagreb, odakle je jedan njezin krak pod imenom „Via regis“ prolazio južno od Sesveta kroz Staro Brestje i Popovec dalje prema Zelini i Varaždinu. Drugi njezin krak također prolazi kroz Zagreb, nastavlja prema istoku, prolazi kroz Sesvete i dalje prema posjedu templara u Sv. Martinu i prema Čazmi. Druga, veoma važna srednjovjekovna prometnica, prolazila je također kroz Sesvete i Kašinu u smjeru sjever – jug, prelazila Medvednicu preko Wrazilaza (današnji Laz) – na južnoj strani Medvednice nazivala se „Via Torda“ – zatim kroz Kašinu i Sesvete do Ivanje Reke, gdje je kod prijelaza gubavaca (transitus leprosorum) prelazila Savu i tako povezivala Hrvatsko Zagorje, Sesvetsko prigorje s Posavinom i Pokupljem.

Selo Sesvete smjestilo se je na križanju ovih dviju vrlo važnih srednjovjekovnih prometnica, uz plodno tlo, veoma povoljno za poljoprivredu. Ako prolaz između samoborskog gorja i Medvednice uz rijeku Savu možemo nazvati „zapadnim vratima“ Zagrebačke županije, onda možemo i za Sesvete reći da su „istočna vrata“ Zagrebačke županije. Stoga i ne čudi da je baš ovdje hrvatski ban Mikac još davne 1343. godine postavio kraljevsku mitnicu.

Povijest Sesveta i same sesvetske crkve međusobno su usko povezani. Mladen Nadu u svojem djelu piše: „Do sada pronađeni najstariji povijesni izvori – dokumenti o sesvetskoj crkvi potječu iz 1315 godine. To je kupoprodajni ugovor između magistra Mikše, sina Dionozijevog, i Donka, župana ivanečkog, po kojem Mikša “neki svoj posjed koji se je nalazio između zemalja , i kod crkve SVIH SVETIH…, prodaje za 50 dobrih banskih dinara tome knezu Donku”. Ugovor je sklopljen pred Zagrebačkim kaptolom, a “Augustin, biskup zagrebački objavljuje da je taj ugovor pravovaljan, spisan u Zagrebu ljeta Gospodnjeg 1315. godine (CD-VIII-317).” U Kaptolskom statutu koji je napisao Ivan arhiđakon Gorički 1334. godine zapisano je bez imena: „villa apud ecclesiam Omnium Sanctorum” (selo kod crkve Svih Svetih). Stanovništvo od prvih povijesnih poimanja iz prve polovice XIV. stoljeća bili su seljaci (kmetovi), koji su obitavali na kaptolskom vlastelinstvu i koji su imali obveze prema vlastelinu (Zagrebačkom kaptolu) u vidu novčanih, naturalnih i radnih davanja.

Novija povijest

Zbog svojeg položaja Sesvete su postale vrlo važno trgovačko i prometno središte. Željezničku prugu, kojom su Sesvete spojene sa Zagrebom, dobile su Sesvete 1870. godine, dok je škola u Sesvetama otvorena 1864. godine. Iz župe Sesvete nastale su sljedeće župe koje su u povijesti spominjane kao zaseoci u sklopu Sesveta: Brestje (Dobri Pastir), Sesvetska Sopnica, Sesvetska Sela (sv. Antun Padovanski), a dio Sesveta je dan i župi Sevetski Kraljevec (Uskrsnuće Gospodnje). Župa danas broji oko 12000 vjernika, a to je oko 4000 obitelji koje primaju blagoslov kuće. U župi već 25 godina djeluju časne sestre iz družbe „Kćeri Božje Ljubavi”.